• Stranicu
  • Google
Europska komisija u Bosni i Hercegovini

Projekt financira Evropska unija

Početna/Vijesti - Regija/U Hrvatskoj uzgoj ljekovitog bilja isplativiji od uzgoja pšenice i kukuruza

U Hrvatskoj uzgoj ljekovitog bilja isplativiji od uzgoja pšenice i kukuruza

Datum: 17.05.2011 15:52 | Kategorija: Regija

U Hrvatskoj uzgoj ljekovitog bilja isplativiji od uzgoja pšenice i kukuruza Samo s jednoga hektara kamilice može se dobiti 600 kilograma, a uz cijenu od oko 10 kuna za kilogram, zaradi se oko 6000 kuna. Iz Hrvatske je prošle godine izvezeno ljekovitog bilja u iznosu većem od osam milijuna dolara, a potencijal je mnogo veći, jer je samo proizvodnja sljeza deset puta isplativija od pšenice i kukuruza.

S druge strane, u Hrvatsku je lani uvezeno 750 tona raznih vrsta ljekovitog bilja, od koprive, preko sljeza, matičnjaka, mente do lavande, koja, osim u Istri i Dalmaciji, gdje je na otocima ima sve manje, od nedavno raste i u Podravini. Riječ je o uvozu vrijednom 2,86 milijuna dolara.

Naime, tvrtke koje rade proizvode na bazi ljekovitog bilja tvrde da je uvoz isplativiji od proizvodnje, koja je skupa, a mora se odvijati po strogo kontroliranim uvjetima, odnosno što dalje od konvencionalne poljoprivredne proizvodnje. No, konvencionalna poljoprivredna proizvodnja u nas, osim u Slavoniji i Podravini, nije toliko razvijena. Za proizvodnju ljekovitog bilja, osim nezagađenog tla i vode, bez pesticida, treba mnogo više znanja i ljudskog rada.

Proizvodnja kamilice, koja se najčešće uzgaja u Podravini, nije komplicirana, jer oko nje ima malo posla, ali da bi bila profitabilna, treba je proizvoditi na površinama većim od 10 hektara.
S jednoga hektara kamilice može se dobiti između 400 i 600 kilograma, a ukupna je cijena oko 10 kuna za kilogram. Od jednoga hektara može se zaraditi između 5000 i 6000 kuna, pri čemu su troškovi proizvodnje oko 4000 kuna. Zarada je 1000 kuna po hektaru, odnosno 3000 kuna kad se dodaju poticaji. Proizvodnju ljekovitog bilja potiču županije svojim novcem. Za poticanje poljoprivredne proizvodnje, Zagrebačka županija je osigurala nešto više od 13 milijuna kuna nepovratnih sredstava, a samo za poticanje sadnje ljekovitog bilja, Sisačko-moslavačka županija je osigurala 100.000 kuna.

Hrvatska ima vojsku od čak 186.000 konvencionalnih poljoprivrednika, koji uporno siju previše pšenice i kukuruza, a nedostaje gotovo svega drugog, u prvom redu voća i povrća.
Tu je i 818 registriranih ekoloških poljoprivrednika, te je nužno veće okretanje profitabilnijim poljoprivrednim kulturama. Ništa bolji nisu ni prinosi ljekovitog bilja, kojeg je lani bilo 1462 tone, 2007. godine 3095 tona, a 2005. - 2969 tona. Najveći dio površina pod ekološkom poljoprivredom je u Osječko-baranjskoj županiji (3693,6 hektara), zatim u Sisačko-moslavačkoj (2525,8 hektara) te u Brodsko-posavskoj (1329,6 hektara).

Najlošija situacija s eko-poljoprivredom je na hrvatskom jugu, gdje gotovo da nema registriranih eko-poljoprivrednika, iako za to postoje vrlo dobri, u prvom redu klimatski uvjeti. Primjerice, na Visu se krumpir može saditi i brati od Uskrsa do Božića. No, i polja lavande je danas manje nego prije 30 godina, piše Vjesnik.

Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, još uvijek, nije previše onečišćeno pa ne treba nekoliko godina počeka da se hrana počne proizvoditi bez umjetnih gnojiva, pesticida, herbicida....
Uz to, kvaliteta tla, posebno u unutrašnjosti Istre, pokazuju da takvog kvalitetnog humusa nema više nigdje u Europi.

Udjel ekološke poljoprivrede u ukupnoj poljoprivredi u Hrvatskoj iznosi tek 1,29 posto. Taj je iznos u Austriji iznosi 14 posto, dok u zemljama EU-a ima 223.000 eko-poljoprivrednika te osam milijuna hektara pod eko-poljoprivredom. Ljekovito bilje, ali i jestive šumske plodove, izvoze i zemlje u našem okruženju, u prvom redu BiH. Vrijednost izvoza domaće kamilice, u prvom redu u Njemačku i Italiju, iznosi više od sedam milijuna dolara. Ni 30 posto veće potpore u ekološkoj poljoprivredi u odnosu na one u konvencionalnoj, nisu dovoljan poticaj domaćim poljoprivrednicima da se preorijentiraju na ekološku proizvodnju. Naravno, da se to ne može napraviti preko noći, ali i ne treba mnogo.

Izvor: Biznis.ba

  • Copyright © Agromap.net. Sva prava pridržana.
  • Developed by TRING d.o.o.
  • Ova internet stranica je urađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Udruge poduzetnika i poslodavaca Žepče
    i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Evropske unije.