• Stranicu
  • Google
Europska komisija u Bosni i Hercegovini

Projekt financira Evropska unija

Početna/Kategorije/Ljekovite biljke - Biljne vrste/MELISSA OFFICINALIS L. – Matičnjak

MELISSA OFFICINALIS L. – Matičnjak

Datum: 21.07.2011 11:31 | Kategorija: Biljne vrste

MELISSA OFFICINALIS L. – Matičnjak Sinonimi: Melissa cordifolia Pers., Melissa graceolens Host., Thymus melissa E. H. L. Krause

Narodni nazivi: Arbaroža, čelina trava, čelinjak, limun, limunka, majčina ljubica, maternjak, matičnik, medenka, melisa, nana, pitoma metvica, pčelarica, pčelinja ljubica, pčelinja meta, pčelinja metvica, pčelinja trava, pčelinjak, rojevnica.

Opis biljke: Matičnjak je trajna biljka s jako razgranjenom i četverouglastom stabljikom, visine 30 do 70 cm. Listovi su naspramni, s dugom peteljkom, pri dnu jajolika oblika, nikada srcoliki, po rubu narovašeni i slabo dlakavi. Cvjetovi su bijelo-žuti ili posve bijeli, smješteni u pršljenastim cvatovima u pazuhu gornjih listova. Listovi mačje metvice veoma su nalik listovima matičnjaka te se tu i tamo nađu primiješani u listovima matičnjaka kod uvoza te droge. Razlika među listovima jasno se poznaje po dnu lisne plojke jer us listovi matičnjaka pri dnu zaokruženi, dok su kod mačje metvice srcolika oblika. Čitava biljka ima vrlo ugodan miris, sličan mirisu limuna, dok je okus aromatičan.

Vrijeme cvatnje: Katkada počinje cvasti već u drugoj polovini lipnja a u pravilu cvate od srpnja do kraja kolovoza.

Stanište: Domovina matičnjaka je područje Sredozemlja, gdje dolazi slobodno u prirodi. Matičnjak su najprije kultivirali Arapi u Španjolskoj, a kasnije je putem samostana biljka uvedena u srednju Europu. Karlo Veliki je naredio u svojim Kapitularima uzgoj matičnjaka. U našim područjima biljka je rasprostranjena i kao samonikla, odnosno, kao poludivlja uz naselja, uz ograde i živice, na sjenovitim mjestima,među grmljem i drugdje. Kao kultivirana biljka često se nalazi u vrtovima a mnogo se uzgaja i na oraničnim površinama, gdje godišnje daje više berbi. U uzgoju matičnjak zahtijeva ne presuho zemljište te sunčane i vjetrom zaštićene položaje. Biljka traži dosta topline, pa najbolje uspijeva u klimi koja odgovara i vinogradima.

Ljekoviti dijelovi biljke: U vrtnom ili oraničnom uzgoju a i kod sabiranja samonikle biljke, reže se čitava biljka neposredno nad zemljom i to većinom dva puta, u lipnju i rujnu. Sa sabrane biljke skidaju se ili samo listovi ili gornji dio biljke u cvatu. Neki farmakološki nazivi, koji su još tu i tamo u upotrebi, glase Folia Citronella ili Folia Melissae citratae. Sušenje se mora obaviti veoma pažljivo u hladu i sa što manje diranja i prevrtanja, droga ne smije doći u dodir s metalima a ne smije se čuvati u limenim posudama.

Ljekovite i djelotvorne tvari: Uz gorku tvar, mineralne soli i tanin, biljka prije svega sadrži veoma hlapljivo eterično ulje. To eterično ulje je jedan osobiti geraniol aldehid, citral i tzv. citronelal koji uzrokuje taj fini limunu nalik miris. Pretpostavlja se da biljka sadrži još jedan pobliže neistražen glikozid i jedan saponin, no te su pretpostavke djelomično sporne. U najnovije vrijeme dokazana je u biljci jantarna kiselina. Veoma hlapivo eterično ulje teško je dobiti u čistom i prirodnom stanju te je njegova proizvodnja veoma skupa jer se ulje u biljci nalazi u skromnim količinama, jedva 0,01-0,02 %, pa i matičnjakovo ulje, koje se nalazi u trgovini, nije dobiveno isključivo od biljke matičnjaka nego je to destilat limunovog ulja provedenog preko biljke matičnjaka. Ispravan bi naziv tog ulja u trgovini trebao biti citrat matičnjakovog ulja. Mnogobrojni su pokusi utvrdili i najpovoljnije vrijeme sabiranja listova, odnosno, gornjih cvatućih izdanaka. Tako se vrijeme sabiranja preporuča neposredno prije ili neposredno poslije cvatnje a uvijek samo u prvim poslijepodnevnim satima i to u prosjeku od sredine lipnja do sredine kolovoza. Druga berba u rujnu nije više tako bogata. Po mišljenju autora drugu berbu ne bi trebalo provesti, no ona se ipak provodi zbog velike potrebe za matičnjakom.

Ljekovito djelovanje: Matičnjak je izvanredno sredstvo za sva srčana oboljenja. Oživljava i jača srce, a uz to čisti i krv. Matičnjak se preporučuje u liječenju histerije, hipohondrije, smetnji u menstruaciji, grčeva, koji su povezani s menstruacijom, zatim, kod nadutosti, grčeva u crijevima, proljeva želučanih tegoba, povraćanja na živčanoj osnovi, kroničnog bronhalnog katara, nekih oblika astme i svih depresivnih stanja. Matičnjak je blag, dobar i veoma prijatan lijek protiv nadimanja u organima za probavu, protiv neuralgije, histerije, neurastenije, gađenja, povraćanja i proljeva, za jačanje organizma. Sam list matičnjaka, a još češće pomiješan s gorkim travama (kičicom, lincurom, gorkom djetelinom, hajdučicom, podubicom i dr.), uspješno se daje slabunjavim za pojačavanje apetita, dodatak kupkama protiv neuralgije i reumatizma. Eterično ulje od matičnjaka (dobije se destilacijom s vodenom parom matičnjaka pokošenog u fazi cvjetanja), je izvanredno prijatnog mirisa, koristi se ne samo u farmaciji već, još više, i u industriji parfema, i kozmetike. Osobito se preporučuje trudnim ženama koje pate od povraćanja. Čaj od matičnjaka zaslađen neobično povoljno djeluje kod nesanice izazvane premorenošću ili živčanom bolešću. Od matičnjaka priprema se melisa-špirit koji služi za masažu ili se pije razrijeđen s vodom, pri čemu osvježava i otklanja tjelesni i duševni umor.

Lokacija ljekovite biljke: MELISSA OFFICINALIS L. – Matičnjak

  • Copyright © Agromap.net. Sva prava pridržana.
  • Developed by TRING d.o.o.
  • Ova internet stranica je urađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Udruge poduzetnika i poslodavaca Žepče
    i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Evropske unije.