• Stranicu
  • Google
Europska komisija u Bosni i Hercegovini

Projekt financira Evropska unija

Početna/Kategorije/Global GAP

Global GAP

Global GAP Standard dobre poljoprivredne prakse

Standard Globalgap (koji se do rujna 2007. zvao Eurepgap) definira dobru poljoprivrednu praksu (Good Agricultural Practice – Gap) koja se odnosi na bitne elemente za razvoj najboljih tehnika (Best practice) koje se mogu primijeniti na poljoprivrednim gospodarstvima u biljnoj i stočarskoj proizvodnji.
Standard je razvio Eurep (Euro-Retailer Produce Working Group), koji objedinjava neke od najvažnijih europskih trgovačkih lanaca u cilju zadovoljavanja rastućih zahtjeva za sigurnost hrane i zaštitu okoliša.
Prvi objavljeni standard bio je EurepGAP voće i povrće (Fruit and Vegetable), koji je kasnije nadopunjen sa standardom EurepGAP IFA(Integrated Farm Assurance) koji je, u biti, modularni standard za biljnu odnosno stočarsku proizvodnju.
Sustavu Globalgap priključili su se razni subjekti koji su posredno ili neposredno uključeni u lanac hrane:
•Proizvođači (pojedinci ili organizacije),
•Europski maloprodajni lanci,
•Pridruženi članovi (laboratoriji, certifikacijska tijela, savjetodavne tvrtke, proizvođači tehničke opreme za poljoprivredu).
Certifikacija proizvoda po standardu Eurepgap predstavlja sredstvo kojim se stvara konkurentska prednost, poglavito u odnosima „business to business“.

Principi Globalgap-a su:

•Ograničena i kontrolirana upotreba svih vrsta agrokemikalija;
•Higijensko postupanje prilikom proizvodnje i manipulacije poljoprivrednih proizvoda;
•Osigurati upute i zapisivanje svih aktivnosti uz osiguravanje slijedivosti (etičnog pridržavanja planiranih propozicija);
•Jedinstvena pravila koja omogućavaju nepristranu verifikaciju (potvrda da je sve rađeno kako treba);
•Međusobna komunikacija i razmjena mišljenja između proizvođača, trgovaca i korisnika proizvoda;
•Briga za zaštitu čovjekove okoline i održivi razvoj;
•Odgovorno postupanje prema zaposlenima na domaćinstvu;
•Briga za dobrobit životinja na farmi.

Prednosti Globalgap-a su:

•Mogućnost zadovoljavanja zahtjeva, prije svega europskih klijenata koji sve više traže usvajanje međunarodnih standarda. Globalgap, naime, definira standard za biljnu i stočarsku proizvodnju kojeg priznaju i prihvaćaju najveće europske distribucijske i maloprodajne grupacije.
•Integriranje i sinergijski učinci s pravilima integrirane proizvodnje za proizvodnju i prodaju voća i povrća, odnosno svježih proizvoda općenito.
•Globalgap standard predstavlja prave smjernice za primjenu dobre poljoprivredne prakse.
Uvjeti za primjenu GLOBALGAP standarda
Primarna poljoprivredna proizvodnja mora da se usaglasi sa pravilima triju osnovnih dokumenata:
•GLOBALGAP General Regulations – Opći pravilnik
•GLOBALGAP Control Points and Compliance Criteria – All Farms, Crops Base, Fruit and Vegetables – Kontrolne tačke i kriteriji usklađenosti – Sva poljoprivredna gazdinstva, usjevi, voće i povrće.
•LOBALGAP Check list – Ček lista ili upitnik

GLOBALGAP propisuje kontrolne točke i kriterije usklađenosti, i oni su ovdje navedeni u nezvaničnom prijevodu originalnih dokumenata, i zato ukoliko ima nejasnoća pogledati originalni verziju na engleskom jeziku. Kontrolne tačke su ustvari pitanja (upitnik odnosno ček lista) postavljena od strane certifikacijskog tijela i odnose se na ispunjavanje zahtjeva standarda. Kriteriji usklađenosti su opis aktivnosti potrebnih za usaglašavanje sa standardom, tj. uvjet da se pozitivno odgovori na pitanje. Nosioci certifikata mogu biti individualni poljoprivredni proizvođači i udruženja ili zadruge. Ukoliko se ne pridržavaju zahtjeva, mogu da izgube certifikat. Certifikacijsko tijelo izvršiti će provjeru uvedenog sistema pomoću odgovora na pitanja sadržana u ček listi (upitniku). Kontrola proizvodnje voća i povrća vrši se kroz kontrolne tačke dva osnovan i jednog specijaliziranog modula:
1.Modul za sva poljoprivredna gazdinstva (All Farms – AF) – koji sadrži kontrolne tačke primjenljive za svaku vrstu primarne poljoprivredne proizvodnje i stočarstva,
2.Modul za usjeve (Crops Base – CB) – formulisan za kontrolu biljne proizvodnje,
3.Modul za voće i povrće (Fruit and Vegetables – FV) – koji sadrži specifične kontrolne tačke za proizvodnju voća i povrća.
4.Moduli se sastoje iz primarnih i sekundarnih kontrolnih tačaka i preporuka.

Da bi se dobio GLOBALGAP certifikat za proizvodnju, odnosno proizvod, jer se certifikat daje za proizvod, potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:
•100% primarnih kontrolnih tačaka (primjenjivih),
•95% sekundarnih tačaka (primjenjivih),
•Što više preporuka za koje nije definiran minimum – ovo znači da iako ne ispunjavate ni jednu preporuku, ali ste ispunili uvjete za primarne i sekundarne točke, možete dobiti certifikat.

Ukratko zahtjevi koje poljoprivredna proizvodnja treba da zadovolji su sljedeći:
1.mogućnost utvrđivanja porijekla – slijedljivost,
2.evidentiranje i unutarnja samoinspekcija,
3.vrsta i podloga,
4.povijest i upravljanje lokacijom,
5.zemljište i supstrati,
6.zahtjevi za upotrebom đubriva (jasno dokumentiran način upotrebe, vrsta, mjesto i učestalost),
7.irigacija i fertigacija,
8.zaštita usjeva (jasno dokumentirana),
9.žetva i berba,
10.rukovanje proizvodima,
11.upravljanje kontrolom otpada i zagađenja,
12.reciklaža i ponovna upotreba,
13.zdravlje,
14.sigurnost i socijalna zaštita radnika,
15.zaštita zemljišta i životne sredine.

Danas je GLOBALGAP standard prisutan u 80 zemalja, a do 2008. godine preko 100.000 proizvođača je certificiralo svoje proizvode; zbog čega su prepoznatljivi od strane velikih trgovinskih lanaca, koji radije plasiraju tako certificirane proizvode; a neki u potpunosti uvjetuju kupovinu posjedovanjem globalgap certifikata.





  • Copyright © Agromap.net. Sva prava pridržana.
  • Developed by TRING d.o.o.
  • Ova internet stranica je urađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Udruge poduzetnika i poslodavaca Žepče
    i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Evropske unije.